Klapska pjesma rođena je kao izdanak sakralnog a capella višeglasja, a koristi profane tekstove. U početku jednostavno višeglasje s dva tenora i basovima, u prošlom stoljeću dobija podebljanje u vidu baritonske dionice. Terca predstavlja glazbeni temelj klapske pjesme koja je u načelu tužna, serenadna pjesma. Fuzija, homofonija tj. jedinstvo zvuka glavni je cilj većine pjevača. Namijenjena je slučajnom prolazniku i pjeva se u kalama ili ispod volta, ali i po portunima, a Nikola Buble bi rekao: "Klape pjevaju iz gušta, ne da im se plati, ponekad da se svide, ali ne i da im se dive, međutim uvijek želji na volju". Pjevači su uglavnom skloni alkoholu jer ovaj kratkoročno tonizira glasiljke i povećava raspon glasa. No slabi sluh pa pokoje piće viška zna remetiti intonaciju i harmoniju, naročito onda kad se pjeva po konobama.

Pjesma se je održala usmenom predajom, i u pravilu se je učila slušanjem starijih i iskusnijih klapa i pjevača, te je isključivala nekakvo stručno mentorstvo i pjevanje po notama. Zbog toga su stariji pjevači morali imati oštar sluh. U današnje vrijeme brzog življenja nestalo je načina da početnici uče pjevati od drugih jer je takvih pjevača nestalo u svakodnevnim, običnim prilikama. Pokazala se potreba za stručnim voditeljima. Ovi svoje usluge uglavnom naplaćuju. Zbog toga, ali i zbog promocije, klape javno nastupaju za novac. To ih pak stavlja u škripac: čuvati tradiciju ili podilaziti publici? Uobičajena serenadna klapska pjesma prosječnom je slušateljstvu monotona. U vrijeme opće komercijalizacije glazbe, kad ova kao i sve postaje potrošna roba, tugaljive i sporije pjesme gube na cijeni. A takvih je u klapskoj pjesmi daleko najviše. Činjenica nedostatka bržih pjesama u tradicionalnom klapskom repertoaru navodi mnoge klape da traže suradnju sa skladateljima novih dinamičnijih pjesama. Tu se pak skreće s kolosjeka prihvatljivosti i mijenja karakter klapske pjesme. Ona postaje sve manje klapska, a sve više avangardna. Inflacija klapa na estradnoj sceni te njena široka dostupnost putem cd-ova i modernih tehnologija čuva pjesmu od zaborava, no ujedno je i relativizira što nosi opasnost od njenog nestanka u prepoznatljivom izvornom obliku.

Klapa Šušur osnovana je 2005. silnim entuzijazmom pojedinih njenih sadašnjih članova. U svom začetku odredila se je tradicionalno. Povremeno nastupa, ali ne toliko da bi joj nastupi bili smisao postojanja. 2007. nastupit će na Omiškom festivalu kako bi u okviru različitosti procijenila svoj kvalitet.

Bruno Jurinović - Bruneleski.